Šta najčešće udišemo?
Da li Vam je poznat osjećaj kad uđete u kuću i zapuhne Vas suh, ustajao vazduh? Ljeti od vrućine, zimi od centralnog grijanja. Ili u goroj verziji osjetite miris ručka neke komšinice. Trčite da otvorite prozore, da napravite propuh i prije nego što ste izuli cipele. Tada vjerovatno pomislite da ste otvaranjem prozora rješili poblem, jer će ubzo da uđe čist, svjež vazduh. Međutim vazduh koji ulazi nije ni čist, ni svjež, osim ako ne živite na nekoj planini ili šumi. Sve urbane sredine imaju manje ili više zagađen vazduh, ako ništa izduvni gasovi iz automobila ga „obogaćuju“. Tu su dalje smog, čestice prašine, čađ, polen i drugi alergeni, virusi, bakterije, grinje i da ne nabrajamo dalje, jasno Vam je da udišemo mnogo nečistoća.
Koji se problemi javljaju?
I da, zbog toga se kod sve većeg broja ljudi, naročito djece, pojavljuju respiratorni problemi, alergija na polen, prašinu, ambroziju, grinje. Ako niste jedan od njih, sigurno u okruženju imate bar 20 ljudi koji se pate sa alergijom, koji zatvaraju sve prozore da alergeni ne ulaze u kuću, a onda se guše u ustajalom vazduhu.
Sljedeći problem sa kojim se susrećemo je suh vazduh u prostoriji. Suh vazduh je najčešći problem zimi, zbog centralnog grijanja, i izaziva nadražajni kašalj. To naročito smeta maloj djeci, pa pedijatri predlažu da se u spavaću sobu stave ovlaživači.
U kućama pušača postoji i dodatni problem, dim i neprijatan miris. Iako se češće provjetrava, miris u takvim prostorijama teško može u potpunosti da se neutrališe.
Šta raditi da bi se problemi sa nezdravim, ustajalim, suhim, zagušljivim vazduhom riješili?